neverovatno

Zavirite u Titov tajni stan u Njujorku: 19 godina je stajao prazan, a bio je luksuzan kao prava palata

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: - / Universal images group / Profimedia
Na jednoj od najskupljih adresa u Njujorku nalazio se čuveni Titov stan. Imao je ogromne salone, terase i kamine, ali je posle raspada Jugoslavije godinama stajao prazan i zapušten.

Na jednoj od najprestižnijih adresa u Njujorku, u zgradi na Park aveniji, nalazio se stan koji je decenijama nosio posebnu istorijsku težinu. Bio je poznat kao „Titov stan“, rezidencija bivše Jugoslavije u kojoj je, prema pisanju stranih i regionalnih medija, tokom boravaka u Americi odsedao Josip Broz Tito. Ipak, iza slavnog imena i luksuzne adrese krila se neobična priča: nekadašnji diplomatski dragulj vremenom je postao zapuštena, prazna i gotovo sablasna nekretnina.

Penthaus na adresi za najbogatije

Predsednik Sjedinjenih Država Dvajt D. Ajzenhauer (levo) sastaje se sa predsednikom Jugoslavije Josipom Brozom Titom (desno) u septembru 1960. godine u Ujedinjenim nacijama u Njujorku. Foto: Sam SCHULMAN / AFP / Profimedia

Čuveni stan nalazio se u zgradi 730 Park Avenue, na Menhetnu, u jednom od najskupljih i najotmenijih delova Njujorka. Reč je o predratnoj kooperativnoj zgradi sagrađenoj 1928. godine, koja se nalazi između 70. i 71. ulice, na adresi koja se decenijama vezuje za američku elitu, diplomate i najbogatije stanovnike grada.

Prema podacima iz oglasa, imao je 13 prostorija, četiri spavaće sobe, četiri terase i tri kamina, što dovoljno govori o njegovoj nekadašnjoj raskoši.

Veliki salon, kamini i terase iznad Menhetna

Prema opisu nekretnine, stan je imao veliki ulazni prostor, formalnu trpezariju, biblioteku, prostrane sobe i terase koje su ga činile posebno atraktivnim. U oglasu je posebno istaknut veliki ugaoni dnevni boravak, sa izlazom na terasu i kaminom, što je tipičan element luksuznih stanova stare njujorške škole.

To nije bio moderan stan sa staklenim zidovima i minimalističkim nameštajem, već rezidencija iz vremena kada su se luksuz i moć pokazivali kroz kvadraturu, visoke plafone, odvojene salone, formalne prostorije, kamine i terase.

Može se zamisliti atmosfera tog prostora u vreme kada je bio u funkciji: veliki prijemi, diplomatski razgovori, pogled na Menhetn, teški komadi nameštaja, tepisi, slike, drvo, mermer i sve ono što je trebalo da pokaže ozbiljnost jedne države.

Zvali su ga „spektakularna ruina“

Ipak, najzanimljiviji detalj nije samo raskoš, već ono u šta se taj prostor pretvorio posle raspada Jugoslavije. U oglasu za prodaju stan je opisan kao „spectacular Park Avenue wreck“, odnosno kao spektakularna ruina na Park aveniji.

Taj opis savršeno prikazuje njegovu sudbinu: spolja luksuzna adresa, iznutra prostor koji je decenijama čekao obnovu.

Predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku Foto: Sam SCHULMAN / AFP / Profimedia

Stan je bio prazan od devedesetih godina, nakon što je prestao da se koristi kao rezidencija bivše države. Vreme je učinilo svoje. Enterijer je izgubio sjaj, zidovi i plafoni su propadali, instalacije su zastarele, a nekadašnja diplomatska rezidencija postala je zapušten prostor u jednoj od najskupljih zgrada Njujorka.

Luksuzna školjka bez života

Fotografije koje su se pojavljivale uz oglase i medijske tekstove prikazivale su stan koji više nije delovao kao topla rezidencija, već kao prazna luksuzna školjka. Velike sobe, drveni podovi, beli zidovi, vrata ka terasama i ostaci starog šarma bili su tu, ali bez nameštaja, ljudi i nekadašnje funkcije sve je izgledalo hladno i napušteno.

Upravo taj kontrast čini priču toliko zanimljivom. Na papiru, stan je imao sve: adresu, istoriju, kvadraturu, terase, kamine i pogled. U stvarnosti, zahtevao je temeljno renoviranje, jer je bio zapušten godinama.

Pogledajte u galeriji još fotografija penthausa:

Renoviranje nije bilo jednostavno

Jedan od razloga zbog kog je cena nekretnine vremenom spuštana bio je upravo njen loš enterijer. Prema medijskim izveštajima, stan je zahtevao ozbiljne radove, uključujući uklanjanje starih materijala, obnovu prozora i kompletnu adaptaciju.

Poseban problem predstavljala su stroga pravila zgrade, jer se radovi u ovakvim kooperativnim zgradama često mogu obavljati samo u određenom periodu godine. To znači da obnova nije mogla da se završi brzo, već je mogla da traje godinama.

Tako je nekadašnji simbol jugoslovenske diplomatske moći postao projekat za veoma strpljivog i veoma bogatog kupca.

Kako je nekada mogao da izgleda?

Iako je javnosti najpoznatiji njegov zapušteni izgled iz vremena prodaje, raspored i elementi stana govore da je u vreme aktivnog korišćenja mogao da deluje zaista impresivno.

Zamislite ulazni foaje, široke prostorije za prijeme, veliki dnevni salon sa kaminom, biblioteku za poverljive razgovore, trpezariju za zvanične večere i terase iznad Menhetna. To nije bio običan stan, već prostor namenjen reprezentaciji.

 Video: Kako je izgledala unutrašnjost Plavog voza

This browser does not support the video element.

02:05
Plavi voz Izvor: MONDO/Stefan Stojanović